Kada se sme hodati i voziti preko sveže betonirane površine?
Osoba pažljivo zakoračuje prema sveže betoniranom prilazu pre nego što se beton potpuno stvrdne.

Kada se sme hodati i voziti preko sveže betonirane površine?

Danas nas je pozvao klijent koji je pre nekoliko meseci kupovao opremu za betoniranje iz našeg asortimana. Betonirao je prilaz garaži i nekoliko sati kasnije procenio da je površina već dovoljno tvrda da može da pređe preko nje.

Napravio je par koraka, završio šta je imao oko kuće i tek kasnije primetio tragove obuće. Nisu bili duboki, ali su ostali tačno na delu prilaza koji će svakog dana gledati kada uđe u dvorište.

Ako ste upravo završili betoniranje, najbezbednije je da sa hodanjem sačekate najmanje 24 do 48 sati. Za putnički automobil ostavite oko sedam dana, a za ozbiljnija opterećenja potreban je duži period.

Tačan trenutak ipak ne određuje samo kalendar. Temperatura, sastav betona i kvalitet nege direktno utiču na razvoj čvrstoće.Klijent nas je, naravno, pitao može li tragove nekako da popravi.

Može, ali mnogo je jednostavnije bilo da još jedan dan nije ulazio na prilaz.

Upravo zbog takvih situacija odlučili smo da napišemo ovaj vodič i objasnimo šta se sa betonom dešava prvih dana, a potreban materijal i opremu za betoniranje možete pronaći i poručiti u našem shopu.

Šta je bitno?

  • Za pešačko kretanje računajte najmanje 24 do 48 sati kod uobičajenih uslova.
  • Putnički automobil nemojte puštati na novi prilaz odmah čim površina postane tvrda.
  • Sedam dana je razuman orijentir za uobičajeni kućni prilaz i standardan beton.
  • Teška vozila zahtevaju veći oprez jer nekoliko tona prenose preko relativno male površine.
  • Vrućina ne znači da će beton biti spreman ranije, jer brzo isparavanje vode može da napravi drugi problem.
  • Kada postoji podatak o stvarno dostignutoj čvrstoći, on je pouzdaniji od procene samo prema broju proteklih dana.

Koliko vremena treba sačekati posle betoniranja?

Sveže betonirana površina ispred kuće sa još postavljenom drvenom oplatom.
Na izgled može biti spreman, ali beton iznutra još uvek dobija na čvrstoći.

Rok od 24 do 48 sati za hodanje je rok koji se najčešće pominje, ali ga ne treba shvatiti kao garanciju za svaku situaciju. 

Kod saobraćajnih površina stručni kriterijum ide još korak dalje. Američki FHWA kriterijumi za otvaranje betonskih površina za saobraćaj daju prednost izmerenoj čvrstoći u odnosu na prost broj sati ili dana.

Evo do kojih smo zaključaka došli.

Za dvorišne staze i betonske prilaze vreme čekanja zavisi pre svega od vrste opterećenja koje će površina trpeti.

Da biste lakše procenili kada se sme hodati ili voziti preko svežeg betona, u tabeli smo izdvojili preporučene rokove prema vrsti opterećenja.

Hodanje 24 do 48 sati
Putnički automobilOko 7 dana
Teža vozila i veliko opterećenjeDo približno 28 dana ili prema dostignutoj čvrstoći

Nega prvih dana pokazala se kao najbitniji faktor

Zalivanje sveže betonirane površine vodom radi pravilne nege i očvršćavanja betona.
Tokom toplih dana beton traži malo više pažnje da bi pravilno očvrsnuo i ostao kvalitetan.

Često čujemo rečenicu: „Bilo je 35 stepeni, osušilo se za čas.“ To često nije dobar recept. 

Kod temperature vazduha iznad 30 °C ubrzava se gubitak vode. Zato se kod betoniranja pri visokim temperaturama preporučuje duža nega i zaštitu površine od direktnog sunca. Zaštita od vetra je takođe bitna jer strujanje vazduha ubrzava isparavanje.

Znači li onda da beton treba zalivati čim završite ravnanje? Ne. Površina prvo mora da bude dovoljno vezana da je voda ne ošteti. Posle toga cilj je da se vlaga ne izgubi prebrzo.

Kod manjih kućnih površina to se najčešće rešava pažljivim vlaženjem ili odgovarajućim prekrivanjem. Posebno obratite pažnju ako betonirate leti. Jak sunčan dan ponekad daje lažan osećaj da je posao završen ranije nego što jeste.

Ako radite novi prilaz, pad za odvod vode takođe treba rešiti tokom same izrade. Kasnije očvršćavanje neće ispraviti pogrešnu kotu. Postupak smo već prikazali u vodiču za izradu pada betona za odvod vode.

Kada ne treba verovati kalendaru?

Na primer, ako je vreme hladno, razvoj čvrstoće se usporava. Ako je korišćena specijalna mešavina za brzo dostizanje rane čvrstoće, situacija može biti potpuno drugačija. 

Slično pravilo postoji i kod nege. ACI smernice koje je sažeo Federal Highway Administration koriste sedam dana kao uobičajen period nege za određene standardne betone, ali dopuštaju drugi kriterijum kada beton dostigne zahtevani deo projektovane čvrstoće.

Kod armiranih ploča važno je i šta je urađeno pre izlivanja. Položaj mreže ne određuje se tako što se ona ostavi na podlozi pa kasnije podigne tokom betoniranja.

Za taj deo služe odgovarajući distanceri za armaturu, a dimenzije i položaj armature moraju da odgovaraju projektu.

Na šta treba obratiti pažnju nakon betoniranja?

Automobilska guma ostavlja tragove na sveže betoniranom prilazu prilikom okretanja volana.
Suva površina je samo znak da je beton izgubio vlagu, ne i da je očvrsnuo

Većinu problema koje vidimo prvih dana ne izaziva neka neuobičajena greška.

Uglavnom je u pitanju prerano opterećenje ili loša procena stanja površine.

  • Hodanje po betonu samo zato što je površina izgubila vlažan izgled.
  • Ulazak automobilom nakon dva ili tri dana bez podatka o dostignutoj čvrstoći.
  • Okretanje volana u mestu pri prvom ulasku na novi prilaz.
  • Puštanje kombija ili kamiona zato što je putnički automobil već prošao bez posledica.
  • Ostavljanje sveže površine bez odgovarajuće nege tokom vrućeg dana.
  • Naslanjanje teškog predmeta na malu površinu mlade ploče.

Šta nas kupci često pitaju

Da li kiša može da ošteti sveže betoniranu površinu?
Može, posebno ako počne ubrzo nakon završne obrade. Jaka kiša može da ispere cementnu pastu sa površine i ostavi neravnine ili sitna udubljenja.
Šta ako je noću bilo hladno?
Hladno vreme usporava razvoj čvrstoće. U takvoj situaciji kalendarski rok ne treba skraćivati. Poseban oprez je potreban ako postoji mogućnost smrzavanja mladog betona.
Da li je problem ako se beton tokom prvih dana malo promeni u boji?
Ne mora da znači da postoji problem. Razlike u nijansi često nastaju zbog nejednakog gubitka vlage, različite izloženosti suncu ili delova koji se sporije suše.
Da li se pukotina koja se pojavi prvih dana uvek mora popravljati?
Ne mora svaka sitna pukotina da znači ozbiljan problem. Važni su širina, dubina i mesto na kom se pojavila. Šire pukotine ili one koje nastavljaju da rastu treba pregledati.

Za kraj

Ako niste sigurni koliko treba da sačekate, koji materijal da koristite ili kako da pripremite betoniranje, slobodno nas kontaktirajte.

U Mistriji ćemo Vam pomoći da izaberete odgovarajući materijal i da posao uradite bez nepotrebnih grešaka.

Strahinja Trifunović