Kako sprečiti skupljanje vode u dvorištu
prikaz skupljene vode u dvorištu

Kako sprečiti skupljanje vode u dvorištu

Skupljanje vode u dvorištu najčešće nastaje kada teren nema dobar pad ili kada kišnica nema uređen izlaz posle jače kiše.

Problem se prvo vidi kao lokva koja stoji danima, a kasnije može da ošteti stazu ili prilaz, dok se vlaga često zadržava i uz zidove blizu problematičnog dela parcele.

Kod nas u Mistriji kupci najčešće pitaju šta da urade kada voda stoji ispred ulaza u plac ili kada se dvorište raskvasi čim padne jača kiša.

Iz našeg iskustva, prvo treba proveriti pravac oticanja, pa tek onda pripremati drenažni sistem.

U nastavku prolazimo kroz pripremu terena i korake koji pomažu da voda dobije jasan pravac, umesto da ostane na najnižoj tački dvorišta.

Ključne tačke

  • Materijal se bira tek kada znate da li voda stoji u dvorištu ili dolazi spolja.
  • Pad terena se meri pre iskopa, jer mala visinska razlika određuje pravac oticanja.
  • Vodu sa oluka treba udaljiti od zida, posebno kada se zadržava pored temelja.
  • Drenažni rov ima smisla samo kada postoji niža tačka za ispust.
  • Geotekstil se bira prema opterećenju i vrsti podloge.

Šta pripremiti pre iskopa

osoba meri nivelaciju dvorišta
Prvo pronađite uzrok zadržavanja vode, zatim pravilno odredite pad terena i usmerite kišnicu dalje od kuće.

Pre početka radova treba razdvojiti dva problema. Jedno je lokva u sredini dvorišta, a drugo je voda koja dolazi sa ulice ili iz kanala ispred placa.

Za manja udubljenja prvo se proverava nivelacija. Kada voda dolazi spolja, tada se planira mesto ispusta i pravac kojim voda može bezbedno da ode sa parcele.

Kod pripreme drenažnog sistema najvažnije je da unapred znate gde rov počinje i gde se završava. Zatim se računa pad, obeležava trasa i određuje širina iskopa.

Ako se radi rov sa kamenim slojem, geotekstil treba pripremiti pre nasipanja agregata. On razdvaja zemlju od drenažnog sloja, pa podloga ostaje urednija i sporije se zapušava sitnim česticama.

1. Izmerite pad dvorišta pre kopanja

    Prvi korak je merenje pada, jer rov bez niže završne tačke neće rešiti zadržavanje vode.

    Provera može da se uradi kanapom i libelom, dok je za veće dvorište precizniji laserski nivelator.

    Za osnovno oticanje često se računa pad od 1 do 2%. Na dužini od 10 m to znači 10 do 20 cm visinske razlike prema delu dvorišta gde voda može da izađe.

    Ako je trasa duga 12 m, pad od 1% daje 12 cm razlike. Kod pada od 2%, završetak trase treba da bude 24 cm niži od početka.

    Kod betoniranog prilaza ova provera se radi pre oplate, pa je korisno proći kontrolnu listu pre betoniranja dok se još mogu pomeriti visine i pravac odvodnje.

    2. Usmerite vodu sa oluka dalje od kuće

    prikaz oluka iz kog prolazi voda
    Pravilno usmeravanje oluka i drenažni rov sa dobrim ispustom sprečavaju zadržavanje kišnice i štite temelje kuće.

      Krov može poslati veliku količinu kišnice na mali deo dvorišta. Ako oluk stoji odmah uz zid, voda natapa zemlju pored temelja i produžava vreme sušenja posle pljuska.

      Prvo proverite gde se završava izlivna cev. Ako voda pada na 30 do 50 cm od kuće, produžetak oluka do zelenog dela dvorišta često daje bolji rezultat od naknadnog nasipanja zemlje.

      Kod atmosferskog oticanja krov i beton šalju više vode ka nižim tačkama nego prirodan teren, pa izlaz oluka treba usmeriti ka upojnoj zoni ili postojećem odvodu kada lokalni uslovi to dozvoljavaju.

      Ako se planira nova završna površina, izlaz oluka treba rešiti pre završnog sloja. Kod izbora između štampanog betona ili behatona smer oticanja se određuje pre završne obrade dvorišta.

      3. Postavite drenažni rov samo kada postoji ispust

      prikaz drenažnog rova
      Pravilno izveden drenažni rov odvodi višak vode, štiti podlogu i sprečava zadržavanje vlage u dvorištu.

        Drenažni rov ima smisla samo kada voda može da se odvede na nižu tačku. Ako se rov završi u istoj ravni kao problematični deo dvorišta, voda ostaje u nasutom sloju i vremenom nosi sitnu zemlju u kamen.

        Kod dvorišne drenaže najčešće se kopa rov širine 40 do 60 cm. Dubina za plitke površinske probleme često ide od 50 do 80 cm, ali se kod temelja ne radi bez provere položaja objekta.

        Pre iskopa proverite:

        • gde voda najduže stoji posle kiše
        • da li postoji niža tačka za ispust
        • koliki pad može da se dobije na trasi
        • da li rov prolazi ispod buduće staze
        • gde će biti revizioni otvor
        • da li je teren glinovit

        Kod rova dužine 15 m i pada od 2%, završna tačka treba da bude oko 30 cm niža. Ako takav pad nije moguć, razmatra se sabirno okno ili pumpa, posebno kod ravnih placeva bez prirodnog izlaza.

        Geotekstil se postavlja tako da obloži rov pre nasipanja kamena. Time se smanjuje ulazak sitne zemlje u drenažni sloj, što je važno kada je teren dugo mekan posle kiše.

        Za drenažni sistem oko dvorišta najčešće se bira geotekstil prema opterećenju površine i tipu nasipa. Na našem sajtu dostupne su rolne širine 2 m i dužine 50 m, pa jedna rolna pokriva 100 m² pre obračuna preklopa.

        Geotekstil netkani beli 200 g/m², rolna 2 × 50 mZa lakše dvorišne radove i pešačke zonePogledajte ovde
        Geotekstil netkani beli 300 g/m², rolna 2 × 50 mZa drenažne rovove i podloge sa srednjim opterećenjemPogledajte ovde
        Geotekstil netkani beli 500 g/m², rolna 2 × 50 mZa zahtevnije građevinske podloge i jaču zaštitu slojevaPogledajte ovde

        Ako se posle drenaže planira betonska površina, oko kanala i šahta treba pravilno postaviti armaturu, a distanceri za armaturu pomažu da zaštitni sloj betona ostane ujednačen i pored otvora.

        4. Proverite gde voda sme da se odvede

        osoba kopa kanal za odvod vode u dvorištu
        Pravilno odvođenje vode zahteva dobar ispust, proveru lokalnih uslova i pažljivo planiranje drenažnog sistema.

          Kada voda izlazi van parcele, ne sme se voditi samo prema mestu koje je vlasniku najbliže. Treba proveriti lokalne uslove, naročito ako se voda usmerava ka kanalu, javnoj površini ili postojećoj kanalizaciji.

          Zakon o vodama javnu kanalizaciju vezuje za sakupljanje i odvođenje otpadnih i atmosferskih voda, što znači da se ispuštanje proverava prema nadležnom sistemu. Kod kuća u naselju najbezbednije je prvo proveriti da li se radi o fekalnoj ili atmosferskoj mreži.

          Kod ravnih placeva bez prirodnog izlaza, voda se često vodi ka sabirnom oknu. Pumpa ima smisla tek kada znate koliku visinsku razliku treba da savlada i gde voda može da se izbaci bez pravljenja novog problema.

          Kada se odvodnja rešava uz prilaz, korisno je unapred proveriti da li se na tom mestu koristi betonska ili plastična šahta, jer opterećene površine zavise od dobrog oslonca i pravilne visine poklopca.

          Česte greške

          Kod skupljanja vode u dvorištu greške nastaju kada se rešava samo mesto na kome se vidi lokva.

          U diskusijama o zadržavanju vode u dvorištu često se pojavljuje isti problem: vlasnik naspe zemlju u udubljenje, a posle sledeće kiše voda se premesti na drugi deo placa.

          • Nasipanje bez provere pada
            Ako se niska tačka samo popuni zemljom, voda može krenuti prema kući ili susednoj parceli. Pre nasipanja treba obeležiti smer oticanja.
          • Drenažni rov bez završne tačke
            Rov mora imati mesto na kome se voda izbacuje. Bez toga se u njemu zadržava vlaga.
          • Oluk ostaje uz temelj
            Kada oluk završava pored zida, voda stalno natapa isti deo dvorišta. Izlaz treba pomeriti ka delu gde nema rizika za objekat.
          • Geotekstil se preskoči kod vlažnog tla
            Kod zemlje koja se lako meša sa kamenim slojem, drenaža se brže zapušava. Geotekstil je posebno koristan na glinovitom terenu.
          • Betoniranje se uradi pre odvoda
            Ako se dvorište prvo betonira, voda kasnije nema gde da ode. Zbog toga se pad i ispust proveravaju pre oplate.

          Pitanja i odgovori

          Da li je dovoljno samo nasuti zemlju?
          Dovoljno je samo kod malih neravnina, kada voda već ima jasan pravac oticanja. Ako se zemlja naspe bez provere pada, lokva se često pomeri na drugi deo dvorišta.
          Kada treba drenažni rov?
          Drenažni rov se radi kada voda stalno ostaje na istom mestu posle kiše. Važno je da rov ima nižu završnu tačku, jer bez ispusta voda ostaje u sloju kamena.
          Koji geotekstil koristiti za drenažu?
          Za srednje opterećene dvorišne radove često se bira geotekstil 300 g/m². Kod lakših površina može biti dovoljan 200 g/m², dok se 500 g/m² koristi za zahtevnije podloge.
          Da li voda iz dvorišta sme u kanalizaciju?
          To zavisi od lokalnih uslova i vrste kanalizacione mreže. Pre povezivanja atmosferske vode treba proveriti pravila nadležnog komunalnog preduzeća.
          Kada proveriti izvedene radove?
          Najbolje je proveriti sistem posle prve jače kiše. Tada se jasno vidi da li voda ide prema ispustu ili se zadržava na novom mestu.
          Da li voda može oštetiti beton u dvorištu?
          Može, naročito kada se stalno zadržava uz ivice ploče. Voda vremenom ulazi ispod betona, pa se površina može slegnuti ili ispucati.

          Zaključak

          Skupljanje vode u dvorištu sprečava se redom: prvo se izmeri pad, zatim se odredi mesto ispusta, pa se prema tome priprema drenažni sistem. Najveću razliku pravi početna provera terena, jer se bez nje lako uradi pogrešan rov.

          Iz našeg iskustva u Mistriji, kupac najbrže dobije dobar izbor materijala kada ima dužinu trase i fotografiju mesta gde voda stoji. Tada se lakše bira gramaža geotekstila i računa potrebna površina za drenažni rov.

          Ako planirate drenažu u dvorištu, na Mistrija.rs možete proveriti geotekstil koji se koristi za razdvajanje zemlje od kamenog sloja i uredniju pripremu podloge.

          Strahinja Trifunović